Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

Ime i prezime
Almir Fatić

E-mail adresa i kontakt telefon
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript ; tel. + 387 33 251 020

Mjesto i godina rođenja
Kalošević, Tešanj, 24. 09. 1975.

Obrazovanje

Osnovno obrazovanje završio u rodnom mjestu; završio Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 1995.; diplomirao na FIN-u 2001. (tema: Sinonimi u Kur'anu); 30. 11. 2005. odbranio magistarski rad na FIN-u pod naslovom Tefsirske rasprave Hasana Kafija Pruščaka.
Jednomjesečna stručna usavršavanja ostvario na: Kairskom univerzitetu u Egiptu (2006.), Centru kralja Fejsala za islamska istraživanja i studije u Rijadu (2007.) u Saudijskoj Arabiji, Naučno-istraživačkom institutu Ibn Sina i Fakultetu za islamske mezhebe u Teheranu (2007.) u Islamskoj Republici Iran. Doktorsku disertaciju pod naslovom: Kontekstualno značenje kur'anske leksike (na primjeru djela Nuzhat al-a'yun al-nawāzir fī 'ilm al-wudžūh wa al-nazā'ir Abū Faradža Ibn al-Džawziya) odbranio na FIN-u 3. jula 2008. godine.

Sadašnja pozicija na FIN-u

Docent za oblast Tefsir

Predmeti na kojima ste angažirani

Tefsirski predmeti

Kretanje u karijeri

U periodu od 1995.-1996. radi kao imam, hatib i muallim u džematu Kalošević, Medžlis IZ Tešanj. Od školske 2001.-2003. predaje predmet Islamska vjeronauka u Srednjoj stručnoj i Srednjoj tehničkoj školi u Tešnju. U periodu od 2003.-2004. radi kao imam, hatib i muallim u džematu Donji Miljanovci, Medžlis IZ Tešanj. Od 01. 12. 2004. godine radi kao asistent na Katedri tefsira na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Odlukom Nastavno-naučnog vijeća FIN-a od 10. 07. 2007. godine Almir Fatić izabran je u zvanje višeg asistenta na predmetu Tefsir. Odlukom Senata Univerziteta u Sarajevu od 25. 05. 2011. god. Almir Fatić je izabran u naučno zvanje docent za oblast Tefsir.

Bibliografija radova

I. Autorske knjige

1.Tešanjska oaza islamske duhovnosti: pregled islamske duhovnosti tešanjskog kraja, Tešanj, Planjax, 2005, 206 str.

Knjiga pod navedenim naslovom plod je autorovog intenzivnog dvogodišnjeg proučavanja i istraživanja obzorja islamske duhovnosti grada Tešnja i okolice. Do pojave ove knjige nije bila napisana zasebna knjiga o aspektima islamske duhovnosti grada Tešnja i njegove okolice. Među korice ove knjige autor je sabrao sve ono što se o Tešnju napisalo i manje ili više znalo, ali donosi i nove činjenice, a i stare u nov odnos i kontekst postavlja.

3. Insan u Kur'anu - separat iz časopisa Znakovi vremena - Kadirisko-Bedeviska tekija Čaljigovići Sarajevo, Sarajevo, 2002, 28 str.

Jedan od temeljnih naziva u Kur'anu za čovjeka je insan. Ovakvo određenje čovjeka kao insana na stranicama Kur'ana spomenuto je 65 puta. Dakako da osim ovog naziva postoje još i drugi nazivi za ovo biće: adem, bešer, redžul, imru'. I riječ nefs (duša) često se kopristi u tom prenesenom značenju. U ovom tekstu autor pozornost usmjerava ma riječ insan kako bi stekao uvid u kur'ansko kazivanje o čovjeku u njegovom akcidentalnom određenju.

II. Hrestomatije

1. Klasični tefsirski tekstovi, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2006, 335 str.

Hrestomatija Klasični tefsirski tekstovi priređivača Almira Fatića svojim sadržajem i porukama pruža bogat i tematski raznovrstan izbor tekstova Kur'anske egzegeze klasičnih velikana tefsirske misli: Bejdavija: Envaru t-tenzil, Mehallija i Sujutija: Tefsiru l-Dželalejn, Er-Razija:Mefatihu l-gajb, Taberija:Džami'u l-bejan, Zamahšerija:Keššaf. Fragmentarni i prečišćeni tekstovi su navedeni na arapskom jeziku uz vrijedan i praktičan prijevod priređivača. U uvodnoj riječi prof. dr. Enesa Karića date su elementarne informacije: načela, smjernice i konkretni primjeri tradicionalne i racionalne metodologije kur'anske hermeneutike čiji duh tekstovi ove hrestomatije upravo smiruju u sebi.

III. Prevedene knjige

1. Muhammed ibn Ahmed el-Kurtubi, Podsjetnik na stanja umrlih i ahiretska dešavanja(Tarkira fi ahwali l-mawtawa umuri l-akira), prijevod sa arapskoga jezika u saradnji sa Sabahudinom Skejićem i Senadom Ćemanom, Libris, Sarajevo, 2003, 562 str.

Ovo djelo jedno je od najvrijednijih i najobimnijih djela o životu nakon smrti. Ono govori o podjećanju na smrt, o njezinoj realnosti, o melecima koji ljude dočekuju u kaburu (zagrobnom životu) i postavljaju im osnovna pitanja o tome kako su proveli život na ovom svijetu. Zatim govori o proživljenju i na koji način će se ono odigrati. Potom govori o dešavanjima pred sami Sudnji dan, kroz hadise Muhammeda, alejhi s-selam, odgovara na pitanje za što će se prvo polagati račun, govori o svjedočenju tjelesnih organa protiv čovjeka, i, na kraju, o Havdu (vrelu) i Kevseru (džennetskoj rijeci) koji su darovani Poslaniku islama i koje će samo odabrani kušati. Iznošenje svih ovih detalja autor El-Kurtubi (umro 1273. god.) temelji na brojnim kur'anskim ajetima, hadisima Poslanika islama i mišljenjima islamskih učenjaka prvih i kasnijih generacija.

2. Ebu Hamid el-Gazali, Rasprava o transcendentnom znanju (Ar-Risala al-laduniyya), prijevod sa arapskoga uz bilješke, Novi Muallim, br. 19, Sarajevo, 2004, str. 48-61.

Ovo je kratka El-Gazalijeva rasprava iz područja islamske epistemologije. El-Gazali u njoj govori o počasti znanja i njegovim vrstama, zatim metodama stjecanja znanja te suštini transcedentnog znanja i načinima njegovog dosezanja.

3. Ebu Hamid el-Gazali, Ispravno mjerilo (Al-Qistasu l-mustaqim), prijevod sa arapskoga i bilješke, Medžlis Islamske zajednice Sanski Most, Sanski Most, 2005, 99 str.

Ova obimom ne velika ali, uistinu, značajna i znamenita El-Gazalijeva poslanica predstavlja ''hrabar pokušaj islamizacije ili 'kur'anizacije' nekih aspekata aristotelijanizma, stoicozma i logike, koju je Gazali sa više 'znanstvenosti' izložio u drugim svojim djelima'' (McCarthy). Ovo djelo je, također, značajno zbog: 1) zastupanja metoda selefa i preferiranja Tradicije; 2) uspostave islamske logike zasnovane na kur'anskim argumentima; 3) snage i uspješnosti dokaza kojima ušutkava u razoružava batinije (sljedbenike učenja o podučavanju od nepogrješivog imama) i njima slične.

4. Ebu Hamid el-Gazali, Mjerilo djela (Mizanu l-'amal), prijevod sa arapskoga i bilješke, Almir Fatić, Sarajevo, 2005, 212 str.

Ovim prijevodom na bosanski jezik čitateljstvo se ima priliku upoznati sa još jednim El-Gazalijevim djelom i njegovom etičkom teorijom. Naime, djelo Mizan pisano je sufijskom metodologijom i prvenstveno pripada etičkoj misli imama El-Gazalija, koji spada u red najpoznatijih muslimanskih autora o etičkim pitanjima. S obzirom na tu činjenicu i očite aktualne etičke probleme i dileme bosanskohercegovačkog društva, a i šire, uviđamo značaj bosanskog prijevoda ove El-Gazalijeve knjige na čije duhovne i etičke domete ne možemo ostati ravnodušni.

5. Ebu Hamid el-Gazali, Oživljavanje vjerskih znanosti (Ihya''ulumi d-din), grupa prevodilaca, Knjiga 5, (Kitab afati l-lisan), Bookline d.o.o., Sarajevo, 2006, 651 str.

Almir Fatić je prevodilac ''Knjige pokuđenosti jezika'' (Kitab afati l-lisan), 343-507 str. Knjiga se sastoji iz dva poglavlja. Prvo poglavlje govori o opasnosti od jezika i vrijednosti šutnje, dok drugo poglavlje govori o dvadeset pokuđenosti ljudskoga jezika.

6. Ebu Hamid el-Gazali, Početak upute na Pravi Put (Bidaya al-hidaya), prijevod sa arapskoga i bilješke, Libris, Sarajevo, 2006, 119 str.

El-Gazalijevo djelo Bidajetu'l-hidaje, koje je napisano poslije monumentalnog El-Gazalijevog djela Ihja 'ulumi'd-dina (Oživljavanje vjerskih nauka),predstavlja sažetak djela Ihja, njegov svojevrsni ekstrakt ili izvod, u kome je El-Gazali, svu onu materiju koju je na opširan i detaljan način tretirao u Ihja'u, izložio tako koncizno, sažeto i jezgrovito, ali pristupačno, razumljivo i jasno. Dakle, djelo Bidaya al-hidayamože se čitati kao odličan uvodnik za razumijevanje razuđenoga Ihjaa.

7. Ebu Hamid el-Gazali, Opomene i savjeti(Al-Mava'izfil-ahadisi l-qudsiyya), prijevod s arapskoga, Ilum, Bužim, 2007, 116 str.

Djelo “Opomene i savjeti” ustvari je zbirka kudsi-hadisa, pažljivo probranih od strane velikog islamskog autoriteta imama Ebu-Hamida el-Gazalija, koji govore o životu na ovome i onome svijetu i iznose niz savjeta i opomena kako postupati u raznim životnim situacijama, kako očistiti dušu i povećati svoju ljubav prema Uzvišenom Allahu. Knjiga podstiče na preispitivanje svojih postupaka, na pokajanje, predan ibadet i obraćanje Uzvišenom Allahu, kao i pripremanje za susret s Njim...

8. Ebu Hamid el-Gazali, Dragulji Kur'ana (Gawahiru l-Qur'an), prijevod s arapskoga, Ilum, Bužim, 2008, 311 str.

DjeloDragulji Kur'ana ne potpada pod uobičajen i strogo precizan opis tefsirskoga djela, ali pojedina njegova poglavlja (npr. poglavlja koja se bave tumačenjem sure El-Fatihe, Ajetu l-kursije i sure El-Ihlas) mogu se smatrati i jesu par excellence tefsirske naravi, u kojima El-Gazali na sebi svojstven način nudi originalne tumačenjske mogućnosti časnoga Kur'ana. Ipak, posmatrano u cjelini i s obzirom na ciljeve Dragulja Kur'ana, ovo djelo jeste, u određenom smislu, djelo tefsirskog karaktera prvenstveno zato što, s jedne strane, El-Gazali u njemu razvija svoju svojevrsnu teoriju o 'ciljevima Kur'ana', i, s druge strane, zato što autor u njemu poziva ka dubljem, smisaonijem ili unutarnjem razumijevanju kur'anskih ajeta. El-Gazali, zapravo, u ovom djelu ustanovljuje nešto što bismo, iz naše perspektive vremena, mogli nazvati duhovnom hermeneutikom Kur'ana, koja u sebi uključuje i podrazumijeva aktivnost ne samo ljudskoga razuma već i srca i duha kao primarnih i nadracionalnih izvora ljudske spoznaje.

9. Ebu Hamid el-Gazali, Jerusalemska poslanica(Ar-Risala al-qudsiyya), prijevod s arapskoga i bilješke, UG Hastahana tekija Mesudija, Kaćuni, [2009], 74 str.

Kratku poslanicu pod naslovom Ar-Risala al-qudsiyyaEl-Gazali je napisao za vrijeme svog boravka ili bolje reći osame u gradu Jerusalemu, i to na, kako veli sam imam El-Gazali, molbu džemata časne džamije Mesdžidu l-Aqsā. Imam El-Gazali u njoj izlaže temeljne principe islamskoga vjerovanja prema učenju ehl-i sunneta. Svojom poslanicom imam El-Gazali zapravo kontinuira eš'arijsku školu mišljenja (kelam) i opovrgava prije svega mu'tezilijsko učenje kao inovatorsko, i donekle ili usputno, učenje ši'ija rafidija i filozofa.

10. Ebu Hamid el-Gazali, Komentar Allahovih lijepihimena (Al-Maqsad al-asnafišarhma'ani l-husna), prijevod s arapskoga i bilješke, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2009, 262 str.

Djelo čuvenog i slavnog teologa Ebu Hamida El-Gazalija (umro 1111. god.) pod naslovom Al-Maqsad al-asnā fī šarhma'ānī asmā'illāh al-husnā, ili skraćeno Al-Maqsad, spada u sami vrh zrelog muslimanskog klasičnog mišljenja i jedno je od najboljih ikada napisanih djela u povijesti muslimanskog mišljenja iz predmetne oblasti. El-Gazali u ovom svom djelu izlaže jedno od najfundamentalnijih pitanja kojim su se prije njega, kao i u njegovo vrijeme, bavili brojni muslimanski teolozi, filozofi i lingvisti – pitanje egzegeze lijepih Božijih imena, drugim riječima raznolikih kvalifikativa koje na Uzvišenog Boga primjenjuju Kur'an i hadis. Dakle, riječ je o djelu velikog duhovnog dometa i značaja u teološkom i egzegetskom smislu.

11. Enes Ahmed Kerzun, Pristup Kur'anu(Wa rattili l-Qur'ana tartila), prijevod s arapskoga, El-Kalem, Sarajevo, 2010, 101 str.

Autor je iskusni predavač učenju Kur'ana. Na tom planu angažiran je dugi niz godina u različitim krajevima svijeta što mu je prskrbilo rijetko praktično iskustvo na planu podučavanja Kur'anu na svjetskom planu. Knjiga sadrži savjete i uputstva za učenje, pamćenje i ponavljanje Kur'ana. Objedinjuje podučavanje i upućivanje na jedan lahak pedagoški način koristan za mlađe i starije, pa je vrlo korisna kako za one koji se podučavaju, tako i za one koji podučavaju, budući da se bavi svim onim pitanjima koja neminovno prate tu aktivnost.

12. Dželaluddin es-Sujuti, Odgovori: izbor fetvi (Al-Hawili l-fatawi), prijevod sa arapskoga u saradnji sa hfz. Nedžadom Ćemanom, El-Kalem, Sarajevo, 2011, 261 str.

Knjiga sadrži izbor fetvi – odgovora ovog velikog islamskog učenjaka iz 10. hidžretskog stoljeća (u. 911.) na pitanja koja su bila i ostala predmetom rasprava među muslimanima. Izbor je sačinjen iz autorove knjige Al-Hawili l-fatawi. Iako u osnovi sporedna u ukupnosti islamskog mišljenja, pitanja – odnosno odgovori koje je ovaj velikan dao na njih, samo su jedna od mogućih njihovih poimanja. Sujuti, kao vrstan bibliograf, svoja razmatranja tih pitanja podupro je brižljivo sakupljenim predajama o tim temama i na njima utemeljio svoje odgovore. Riječ je o deset odgovora na pitanja o: novotariji u vjeri, o obillježavanju mevluda, o tome da li mrtvi imaju koristi od učenja sedmine, o upotrebi tespiha, o Najvećem Allahovom imenu, o duha-namazu, o životu vjerovjesnika poslije njihove smrti, o pitanjima vezanim za zagrobni život, o viđenju Vjerovjesnika, a.s., i meleka, o predajama koje ukazuju na postojanje kutbova, evtada, nudžebaa i ebdala, tj. kategorija ljudi koji zauzimaju visoke duhovne stupnjeve.

13. Dželaluddin es-Sujuti, Leksikon komentatora Kur'ana (Tabaqatu l-mufassirin), prijevod s arapskoga, vlastito izdanje, Sarajevo, 2011.

Imam Es-Sujuti je prvi autor koje je napisao leksikon komentatora Kur'ana. U svome uvodu za ovu knjigu Es-Sujuti navodi: ''Ovo je leksikon u kome se navode generacije komentatora Kur'ana (mufessira), budući da nisam zapazio da ih je neko pojedinačno tretirao, kao što je to slučaj sa muhaddisima, šeri’atskim pravnicima (fukaha'), gramatičarima i dr.'' Prema riječima 'Ali Muhammeda Omera, priređivača ove knjige na arapskome jeziku, Es-Sujuti u ovome djelu slijedi metod preuzimanja iz prijašnjih djela (tarikatu n-nakli mine l-kutubi s-sabika), kao što to čini i u mnogim drugim svojim djelima. Većinu materijala preuzima od Ibnu l-Enbara, el-Humejdija, Ibnu d-Dubejsija, ez-Zehebija, es-Selefija, Ibnu s-Sem'anija, Ebu Šamea, 'Abdulgafira el-Farisija, Ibn 'Asakira, Ibnu n-Nedždžara. Njegov posao sastojao se u tome da sakupi sve ono što se odnosi na mufessire iz knjiga ovih historičara spominjući: ime mufessira, njegov nadimak po ocu, njegovo porijeklo, profesore kod kojih je učio, mjesto u kojem se rodio, mjesto njegove naučne aktivnosti te knjige koje je studirao ili napisao. Ipak, ovo ne umanjuje es-Sujutijev napor. On nam je sačuvao vrijedne podatke preuzimajući iz djela koja su nestala, a druga su još uvijek u rukopisima.
 

IV. Autorski radovi

1. Zašto bošnjačka omladina nema svoj list, Preporod, br. 19/602, Sarajevo, 1996, str. 2.
2. Povratak islamu jedini spas, Preporod, br. 5/607, Sarajevo, 1997, str. 30.
3. Ramazanom preporođen grad, Preporod, br. 6/632, Sarajevo, 1998, str. 2.
4. Sjećanje na dr. Sulejmana Mašovića, Preporod, br. 6/632, Sarajevo, 1998, str. 13.
5. Fenomen međumuslimanskih odnosa, Preporod, 1998, br. 20/644, str. 3.
6. Ahmedije su sljedbenici lažnog poslanika Mirze Ghulama Ahmeda, Oslobođenje, Sarajevo, 29. XI. 1999, str. 21.
7. “Podučiti jedno dijete šehadetu, bolje je od svega što sunce obasjava”, Preporod, br. 4/653, Sarajevo, 1999, str. 12.  
8. Koristimo li dar slobode?, Preporod, br. 10/659, Sarajevo, 1999, str. 3.
9. Zašto nema ‘’Islamske misli’’, Preporod, br. 3/676, Sarajevo, 2000, str. 2.
10. Vjersko vođstvo poslije konflikta, Preporod, br. 6/679, Sarajevo, 2000, str. 27.
11. Nužnost međumuslimanskog razumijevanja, Preporod, br. 12/685, Sarajevo, 2000, str. 9.
12. Obnova vjere i morala, Preporod, br. 12/692, Sarajevo, 2000, str. 24.
13. Na kursu u Aleksandriji, Preporod, br. 20/693, 2000, Sarajevo, str. 21
14. Zajednica središnjeg puta, Preporod, br. 21/694, Sarajevo, 2000, str. 21.
15. Moralne vrijednosti muslimanskog društva, Preporod, 24/697, Sarajevo, 2000, str. 35.
16. Tragom sufijske ma'rife, Preporod, br. 17/714, Sarajevo, 2002, str. 7.
17. Dani veselja i radosti, Preporod, br. 5/726, Sarajevo, 2002, str. 7. (koautor hfz. Nedžad Ćeman).
18. Prijevodi Gazalijevih knjiga, poslanica i rasprava na bosanskom jeziku, Novi Muallim, br. 9, Sarajevo, 2002, str. 116-122.
19. Prijevodi klasičnih muslimanskih djela na bosanskom jeziku, Novi Muallim, br. 10, Sarajevo, 2002, str. 114-124.
20. Razvoj nauke o tumačenju Kur'ana u BiH u XX stoljeću s izabranom bibliografijom /skica/, Novi Muallim, br. 12, Sarajevo, 2002, str. 92-104.
21. Insan u Kur'anu, Znakovi vremena, V, br. 16, Sarajevo, 2002, str. 57-65.
22. Munafici u Kur'anu, Znakovi vremena, V, br. 17, Sarajevo, 2002, str. 42-48.
23. Film “Gori vatra” vrijeđa i ponižava Bošnjake, Preporod, br. 22/768, 2003, str. 3.
24. Biblioteka Mesud-ef. Smailbegovića, Novi Muallim, br. 16, Sarajevo, 2003, str. 76-86.
25. Neke važnije napomene o proučavanju islama u BiH, Znakovi vremena, VII, br. 25, Sarajevo, 2004, str. 74-81.
26. Islamske odgojno-obrazovne institucije u povijesti grada Tešnja, Novi Muallim, br.18, Sarajevo, 2004, str. 86-93.
27. Sjećanje na posljednjeg tešanjskog muftiju, Mesud ef. Smailbegovića, Preporod, 2004, br. 7/777, Sarajevo, str. 35.
28. Prijevodi klasičnih muslimanskih djela na bosanskom jeziku (II), Novi Muallim, br. 20, Sarajevo, 2005, str. 75-79.
29. Prijevodi teoloških djela Bošnjaka sa orijentalnih jezika na bosanski jezik, Novi Muallim, br. 22, Sarajevo, 2005, str. 64-74.
30. Islamski propisi o kurbanu, Preporod, br. 1/795, Sarajevo, 2005, str. 11-12.
31. Metodologija, sadržaj, izvori i značaj Sujutijevog Al-Itqana, Zbornik radova FIN-a, br. 10, Sarajevo, 2005, str. 118-141.
32. Stilistika Kur'ana u djelima Hasana Kafija Pruščaka, Znakovi vremena, IX, br. 33, Sarajevo, 2006, str. 64-83.
33. Ummet u Kur'anu danas, Novi Muallim, br. 28, Sarajevo, 2006, str. 4-10; Elif, VI, br. 35, Podgorica, Crna Gora, 2006, str. 3-5.
34. Ciljevi Kur'ana, Takvim za 2007., Sarajevo, 2006, str. 21-31; Elif, VII, br. 41, Podgorica, 2007, str. 4-5; Elif, VII, br. 42-3, Podgorica, 2007, str. 4-5.
35. ''Telkhisu'l-miftah'' – djelo o znanosti koja raskriva aspekte kur'anskog i'džaza, Zbornik radova FIN-a, br. 12, Sarajevo, 2007, str. 87-104.
36. Neka temeljna pravila u razumijevanju i tumačenju Kur'ana, Takvim za 2008., Sarajevo, 2007, str. 21-34; Elif, br. 48, Podgorica, 2008, str. 4-5.
37. Kur'anska teorija o jeziku i govoru, Život, LV, br. 1, Sarajevo, 2007, str. 91-113.
38. Uzroci nastanka tefsirske discipline el-vudžuh ve-n-nezāir, Glasnik Rijaseta, LXX, br. 11-12, Sarajevo, 2008, str. 1084-1101.
39. Dimenzije značenja kur'anske sure El-Kevser, Takvim za 2009., Sarajevo, 2008, str. 31-43; Elif, br. 56-57, Podgorica, str. 8-9.; 2009, Elif, br. 58, Podgorica, 2009, str. 6.
40. Nad tekstom Stil kao argument, Godišnjak BZK Preporod 2009, IX, Sarajevo, 2009, 415-422.
41. Metod kontekstualnog tumačenja Kur'ana, Znakovi vremena, Vol. 12, br. 43/44, Sarajevo, 2009, str. 87-115.
42. El-Felek i En-Nas: sure zaštitinice i završnice Kur'ana, Takvim za 2010., Sarajevo, 2009, str. 35-48.
43. Babo i dedo u Kur'anu, Semerkand, I, br. 1, Sarajevo, 2009, str. 25-27.
44. Takvaluk i tevekkul, Semerkand, I, br. 2, Sarajevo, 2009, str. 8-12.
45. Islamski ahlak: odgovor na moralnu anarhiju, Semerkand, I, br. 3, Sarajevo, 2009, str. 6-11.
46. Skromnost u svjetlu Kur'ana i hadisa, Semerkand, I, br. 4, Sarajevo, 2009, str. 6-11.
47. Rodbina u islamu, Semerkand, I, br. 5, Sarajevo, 2009, str. 6-11.
48. Stid kao ideal islama, Semerkand, I, br. 6, Sarajevo, 2009, str. 6-11.
49. Gospodaru, učini da Te volimo!, Semerkand, I, br. 7, Sarajevo, 2009, str. 6-11.
50. Vrijednosti i odlike mjeseca ramazana, Semerkand, I, br. 8, Sarajevo, 2009, str. 6-11.
51. Islam – misija neprestanog dobra, Semerkand, I, br. 9, Sarajevo, 2009, str. 6-11.
52. Ustrajnost – put do Dženneta, Semerkand, I, br. 10, Sarajevo, 2009, str. 6-11.
53. Nafaka - tajna života, Semerkand, I, br. 11, Sarajevo, 2009, str. 6-11.
54. Vjera i domovina, Semerkand, I, br. 12, Sarajevo, 2009, str. 6-11.
55. Semantika riječi rūh u Kur'anu i komentarima Kur'ana, Glasnik Rijaseta, vol. LXXI, 11-12, 2009, str.1089-1102.
56. Metodologija, leksički opseg i izvori djela Nuzhetu'l-e'ajuni'n-newāziri fī 'ilmi'l-wudžūhi we'n-nezaī'ir, Zbornik radova FIN-a, br. 14, Sarajevo, 2010, str. 59-73.
57. Sura El-Ihlas: Trećina Kur'ana, Takvim za 2011., Sarajevo, 2010, str. 17-33; Elif, br. 67, Podgorica, 2010-11, str. 5.
58. Džemat - ''Allahovo uže'', Semerkand, II, br. 13, Sarajevo, 2010, str. 6-11.
59. Islam – vjera porodice, Semerkand, II, br. 14, Sarajevo, 2010, str. 6-11.
60. Muhammed, a.s. – divni uzor, II, br. 15, Sarajevo, 2010, str. 6-11.
61. Najbolji ljudi ummeta, Semerkand, II, br. 16, Sarajevo, 2010, str. 6-11.
62. Dogovaranje: Put ka jedinstvu, Semerkand, II, br. 17, Sarajevo, 2010, str. 6-11.
63. Pravda – znak islama, Semerkand, II, br. 18, Sarajevo, 2010, str. 6-11.
64. Razmišljanje kao obaveza, Semerkand, II, br. 19, Sarajevo, 2010, str. 6-11.
65. Mjesec Kur'ana, Semerkand, II, br. 20, Sarajevo, 2010, str. 6-11.
66. Islam – vjera ravnoteže, Semerkand, II, br. 21, Sarajevo, 2010, str. 6-11.
67. Opasnost neznanja, Semerkand, II, br. 22, Sarajevo, 2010, str. 6-11.
68. Smisao emaneta, Semerkand, II, br. 23, Sarajevo, 2010, str. 6-11.
69. Poziv ka istini, Semerkand, II, br. 24, Sarajevo, 2010, str. 6-11.
70. Kur'an: definicija i sadržaj, Semerkand, III, br. 25, Sarajevo, 2011, str. 32-37.
71. Sunnet – komentar Kur'ana i života, Semerkand, III, br. 26, Sarajevo, 2011, str. 32-37.
72. Učenjaci ehl-i sunneta, Semerkand, III, br. 27, Sarajevo, 2011, str. 32-37.
73. Mezhebi ehl-i sunneta, Semerkand, III, br. 28, Sarajevo, 2011, str. 32-37.
74. Oholost: Iblisova osobina, Semerkand, III, br. 29, Sarajevo, 2011, str. 32-37.
75. Sohbet: želja i potreba ljudske duše, Semerkand, III, br. 30, Sarajevo, 2011, str. 32-36.
76. Tmine smutnji, Semerkand, III, br. 31, Sarajevo, 2011, str. 32-36.
77. Život u pobožnosti, Semerkand, III, br. 32, Sarajevo, 2011, str. 34-37.
78. Kako čitati Kur'an i Bibliju u Bosni i Hercegovini (I), Oslobođenje – KUN, četvrtak, 3. mart 2011. godine, str. 36.
79. Putovanja iz jednog religijskog univerzuma u drugi; ili: Kako čitati Kur'an i Bibliju u Bosni i Hercegovini,Oslobođenje – KUN, četvrtak, 10. mart 2011. godine, str. 36.
80. Od ove noći Muhammed, a.s., nije više samo običan čovjek, Dnevni avaz, petak, 26. avgust/kolovoz 2011, str. 12.
81. Odgajanje nefsa,Semerkand, III, br. 32, Sarajevo, 2011, str. 34-37.
82. Vjera je lijepo ponašanje, Semerkand, III, br. 34, Sarajevo, 2011, str. 34- 36.
83. Komentar sure el-Leheb, Takvim za 2012. godinu, Sarajevo, 2011, str. 51-68.
84. Futuvvet: viteštvo uma, Semerkand, III, br. 35, Sarajevo, 2011, str. 34- 37.

V. Prikazi

1. Kako pisati o islamu?, Preporod, br. 22/624, Sarajevo, 1997, str. 20.

2. Nove paradigme dijaloga i dijalogiziranja, Preporod, br. 12/733, Sarajevo, 2002, str. 18.

3. Tumačenje Kur'ana i ideologije XX stoljeća, Glasnik Rijaseta, LXIV, br. 9-10, Sarajevo, 2002, str. 1036-1040.

4. Svjetlosti kasabe, Novi Muallim, br. 12, Sarajevo, 2002, str. 109-110.

5. Nove paradigme dijaloga i dijalogiziranja, Znakovi vremena, V, br. 16. Sarajevo, 2002, str. 252-255.

6. Demistifikacija tešanjske teatrologije, Preporod, br. 22/768, Sarajevo, 2003, str. 22.

7. Duhovno oboružanje za svakog vjerujućeg: molitva srca (zikr) i molitveni zaziv (du'a), Znakovi vremena, VI, br. 18-19, Sarajevo, 2003, str. 260-262.

8. Sufijski eseji Seyyeda Hosseina Nasra, Novi Muallim, br. 18, Sarajevo, 2004, str. 134-136.

9. Povijest islamskog mišljenja u BiH u XX stoljeću, Novi Muallim, br. 22, Sarajevo, 2005, str. 88-90.

10. Kako tumačiti i prevoditi Kur'ana, Novi Muallim, br. 24, Sarajevo, 2006, str. 116-118.

11. Knjiga koja svjedoči o dobru dobročinitelja i zlu zločinitelja, Znakovi vremena, IX, br. 34, Sarajevo, 2006, str. 193-197; Djelo dr. Adema Handžića: zbornik radova sa znanstvenog simpozija (Tešanj, 15. i 16. 12. 2006.), Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2008, str. 152-157.

12. Originalni doprinos savremenoj islamskoj političkoj misli, Novi Muallim, br. 24, Sarajevo, 2006, str. 121-124.

13. Katalog izdanja Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu (1977.-2005.), Preporod, br. 6/824, Sarajevo, 2006, str. 27.

14. Izabrana djela Huseina ef. Đoze, Zbornik radova FIN-a, br. 11, Sarajevo, 2006, str. 161-171;Preporod, br. 18/836, Sarajevo, 2006, str. 36-37.

15. Jubilarni broj Zbornika radova FIN-a, Preporod, br. 10/828, Sarajevo, 2006, str. 31.

16. Pregled islamskih kulturnih spomenika do kraja 19. stoljeća u Bosni, Glasnik Rijaseta, LXIX, br. 7-8, Sarajevo, 2007, str. 688-691.

17. Tefsir amidžića Allahova Poslanika, s.a.w.s., na bosanskom jeziku, Preporod, br. 19/861, Sarajevo, 2007, str. 34.

18. Kako prevoditi Kur'an, Znakovi vremena, X, br. 37, Sarajevo, 2007, str. 200-205.

19. Neispravnost 101 neispravnosti, Preporod, br. 20/886, Sarajevo, 2008, str. 36-38.

20. Uvod u čitanje Ibn Haldunove Al-Muqaddime, Novi Muallim, br. 33, Sarajevo, 2008, str. 122-124;

21. Crni tulipan. Hodočasni putopis Enesa Karića, Oslobođenje, Sarajevo, 28. avgust, 2008, str. 34.

22. Kur'an i Poslanikov život na mapama, ilustracijama i slikama, Preporod, br. 7/897, Sarajevo, 2009, str. 36.

23. Monografija o slavnom komentatoru Kur'ana, Novi Muallim, br. 37, Sarajevo, 2009, str. 153-154.

24. Knjiga brojnih poruka čovjeku, Novi Muallim, br. 46, Sarajevo, 2011, str. 132-134.

25. Ka novoj metodologiji tumačenja Kur'ana, Preporod, br. 22/969, Sarajevo, 2011, str. 34-35.

VI. Prijevodi

1. Imam Ebu Hasan Ali b. Ismail el-Eš'ari, Objašnjenje vjerovanja sljedbenika Istine i sunneta, prijevod sa arapskoga, Glasnik Rijaseta, LXV, br. 11-12, Sarajevo, 2003, str. 1111-1116.

2. Muhammed Ali Es-Sabuni, Obaveza posta kod muslimana, prijevod s arapskoga, Preporod, Sarajevo, 2004, br. 20/789, 21/790, 22/791, 23/792, str. 7, 14, 7, 7.

3. M. A. Es-Sabuni, Kurban – način približavanja Allahu, dž. š., prijevod s arapskoga, Preporod, br. 1/795, Sarajevo, 2005, str. 10-11.

4. M. A. Es-Sabuni, Dužnost hadža u islamu, prijevod s arapskoga, Preporod, br. 2/796, Sarajevo, 2005, str. 10-11.

5. Es-Sejjid Sabiq, Propisi o Bajramu i Bajram-namazu, prijevod a arapskoga, Preporod, br. 2/796, Sarajevo, 2005, str. 11-12.

6. Muhammed Ali es-Sabuni, Stav šerijata prema sihru, prijevod s arapskoga, Preporod, br. 16/810, 18/812, 19/813, 20/814, Sarajevo, 2005, str. 37, 37, 37, 35.

7. Fakhruddin er-Razi, Tumačenje najveličanstvenijeg ajeta Allahove Knjige (Ajetu'l- Kursijj), prijevod s arapskoga, Glasnik Rijaseta, LXVII, br. 7-8, Sarajevo, 2005, str. 728-746; Klasične škole tefsira,priredio: prof. dr. Džemal Latić, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2008, str. 291-309.

8. Dželaluddin es-Sujuti, Počeci kur'anskih sura (Fewatihu's-suwer), prijevod s arapskoga, u: Terminologija tefsira, priredio: prof. dr. Džemaludin Latić, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2005, str. 201-204; Glasnik Rijaseta, LXVII, br. 3-4, Sarajevo, 2005, str. 235-238.

9. Imam Bedruddin ez-Zerkeši, Primjeri u Kur'anu (Ma'rifetu'l-emthal), prijevod s arapskoga, u: Terminologija tefsira, str. 217-220.

10. Muhammed Husejn edh-Dhehebi, Značenje riječi tefsir i te'wil i razlika među njima, prijevod s arapskoga, u:Metodologija tefsira, priredio: prof. dr. Džemaluddin Latić, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2005.

11. M. H. edh-Dhehebi, Prva etapa u tefsiru – tefsir u vrijeme Vjerovjesnika, s. a. w. s., i ashaba, prijevod s arapskoga, u: ibid., str. 87-97.

12. M. H. edh-Dhehebi, Druga etapa u tefsiru – tefsir u vrijeme tabi'ina, prijevod s arapskoga, u: ibid., str. 107-114.

13. M. H. edh-Dhehebi, Treća etapa u tefsiru – tefsir u vrijeme bilježenja, prijevod s arapskoga, u: ibid., str.139-147.

14. M. H. edh-Dhehebi, Tefsir islamskih pravnika, prijevod s arapskoga, u: ibid., str. 263-268.

15. M. H. edh-Dhehebi, Kharidžije njihov odnos prema tefsiru, prijevod s arapskoga, u: ibid., str. 327-331.

16. M. H. edh-Dhehebi, Filozofski tefsir, prijevod s arapskoga, u: ibid., str. 359-372.

17. M. H. edh-Dhehebi, Općenito o tefsiru i njegovim vrstama u savremenom dobu, prijevod s arapskoga, str. 427-429.

18. 'Abd al-Husayn Shahidi Salihi, Mudžahidov tefsir – najraniji komentar Kur'ana, prijevod s engleskoga, u: ibid., str.115-124.

19. Mahmud b. 'Umer ez-Zamhašeri (El-Keššaf), Najava rođenja Isaa, a.s., prijevod s arapskoga, Preporod, br. 2/820, Sarajevo, 2006, str. 18.

20. Abdullah b. 'Umer el-Bejdavi (Envaru't-tenzil we esraru't-te'wil), Isaova, a.s., smrt, prijevod s arapskoga, Preporod, br. 2/820, Sarajevo, 2006, str. 18.

21. Dželaluddin Es-Sujuti, Upotreba tespiha, prijevod sa arapskog u saradnji sa hfz. Nedžadom Ćemanom, Preporod, br. 24/842, 2006, str. 17.

22. Rukopisi Kur'ana u svjetskim muzejima, institutima, bibliotekama i kolekcijama, prijevod s engleskoga, Glasnik Rijaseta, LXVIII, br. 9-10, Sarajevo, 2006, str. 953-960.

23. Fahruddin er-Razi, Zabrana alkoholnih pića, prijevod s arapskoga, Glasnik Rijaseta, LXVIII, br. 11-12, Sarajevo, 2006, str. 1073-1080.

24. A. R. Kidwai, Prevođenje neprevodivog, prijevod s engleskoga, Glasnik Rijaseta, LXVIII, br. 7-8, Sarajevo, 2006, str. 683-693.

25. Dželaluddin es-Sujuti, Mekkanski ajeti i sure, prijevod s arapskoga, Novi horizonti, br. 83/84, 85, Zenica, 2006, str. 26-28, 36-39.

26. Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Opomene i savjeti u hadisi kudsijjama, prijevod s       arapskoga, Semerkand, br. 3, Sarajevo, 2006, str. 7.

27. Murad Wilfried Hofmann, Prijevod Kur'ana Časnog na njemačkom jeziku, prijevod s engleskog jezika, Glasnik Rijaseta, LXIX, br. 1-2, Sarajevo, 2007, str. 74-85.

28. Dželaluddin Es-Sujuti, Obilježavanje mevluda, prijevod s arapskoga u saradnji sa hfz. Nedžadom Ćemanom, Preporod, br. 2/844, 2007, str. 24-25; Imamet,priredili: mr. Mustafa Hasani i mr. Ferid Dautović, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2008, str. 180-188.

29. Imam Dželaluddin es-Sujuti, Šta je to bid'at / novotarija?, prijevod s arapskoga u saradnji sa hfz. Nedžadom Ćemanom,Preporod, br. 12/854, 2007, str. 13.

30. Imam Dželaluddin es-Sujuti, Imaju li mrtvi koristi od učenja sedmine, prijevod s arapskoga u saradnji sa hfz. Nedžadom Ćemanom, Preporod, br. 24/866-867, Sarajevo, 2007, 30-31.

31. Muzaffar Iqbal, Islam i Zapad u novom svjetskom poretku, prijevod s engleskoga, Znakovi vremena, X, br. 35-36, Sarajevo, 2007, str. 126-157; Novi Muallim, (skraćena verzija), br. 31, Sarajevo, 2007, str. 40-46.

32. Jarot Wahyudi, Književno tumačenje Kur'ana: Fawasil al-ayat, Qasam i Istifham – tri primjera iz Bint al-Shatinog tefisira, prijevod s engleskoga, Život, LV, br. 2, Sarajevo, 2007, 91-113, str. 95-101.

33. Jusuf Rahman, Čudesna narav muslimanske svete knjige – Studija o 'Abdu'l-Džebbarovom djelu I'džazu'l-Qur'an, prijevod s engleskoga, Život, br. 3, Sarajevo, 2007, 49-62.

34. Dželaluddin Es-Sujuti, Načini objavljivanja Kur'ana, prijevod s arapskog, Preporod, br. 18/884, Sarajevo, 2008, str. 35-38.

35. Mukatil b. Sulejman, Tumačenje sure Ja-Sin, prijevod s arapskoga,Klasične škole tefsira,priredio: prof. dr. Džemal Latić, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2008. str. 291-309; Glasnik Rijaseta, br. 1-2, LXX, Sarajevo, 2008, str. 29-42.

36. Muhammed Ebu Zehre, Kur'an kao izvor u fikhu imam-i Malika, prijevod s arapskoga, u: ibid., str. 151-175.

37. Hafiz Edh-Dhehebi, Ahmed b. Hanbel o temeljnim pitanjima vjerovanja, prijevod s arapskog, u: ibid., str. 193-200.

38. El-Murteda Ebu'l-Qasim 'Ali b. Tahir, Rasprava o gledanju Allaha, dž.š., prijevod s arapskoga, u: ibid., str. 27-280.

39. Fakhruddin er-Razi, Rasprava o jeziku i znanju, prijevod s arapskoga, Glasnik Rijaseta, LXX, br. 3-4, Sarajevo, 2008, 196-212.

40. Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, O sreći, prijevod s arapskog, Novi Muallim, Sarajevo, br. 34, 2008, str. 4-12.

41. Bassam Tibi, Islam i moderne evropske ideologije, prijevod s engleskoga, Odjek, LXI, br. 3, Sarajevo, 2008, str. 95-103.

42. Abu Hamid al-Gazali, Ime, imenovano i imenovanje, prijevod s arapskoga, Odjek, LXI, br. 4, Sarajevo, 2008, str. 105-111.

43. Ibn 'Adžibe el-Haseni, Komentar Fatihe – I i II dio, prijevod s arapskoga, Kelamu'l šifa, VI, br. 21/22 (I dio), 23 (II dio); Kaćuni, 1430/2009; str. 73-79, 76-81.

44. Ibn 'Adžibe el-Haseni, Komentar Fatihe – III dio, prijevod s arapskoga, Kelamu'l šifa', IV, br, 24/25, Kaćuni, 1431/2010, str. 99-103.

45. Dželaluddin es-Sujuti, Načini objavljivanja Kur'ana, prijevod s arapskoga, Elif, VI, br. 36, 37, Podgorica, 2006, 2007, str. 6-7, 6-7.

46. Dželaluddin es-Sujuti, Sabiranje i ustrojstvo Kur'ana (I), prijevod s arapskoga, Elif, br. 63, Podgorica, 2009, str. 4-5.

47. Dželaluddin es-Sujuti, Sabiranje i ustrojstvo Kur'ana (II), prijevod s arapskoga, Elif, br. 64, 65, Podgorica, 2010, str. 6-7, 6-7.

48. Aliaa Ibrahim Dakroury, Ka filozofskom pristupu u hermeneutici Kur'ana, prijevod s enegleskoga, Znakovi vremena, Vol. 13, br. 47, Sarajevo, 2010, str. 72-92.

49. Dželaluddin es-Sujuti, Objava Kur'ana na ''sedam harfova'', Glasnik Rijaseta, LXXIII, br. 3-4, Sarajevo, 2011, str. 234-243.

VII. Recenzije

1. Muhamed Balić, Osnovi islamskog morala u suri El-Hudžurat, bez god. i mjesta izdanja.

2. Nedžad Ćeman, Džennetske kapije, DanialS, Tešanj, 2004.

3. Ibn 'Abbas, Tefsir, I-VI, Libris, Sarajevo, 2007.

4. Amr Halid, Tefsir Kur'ana, Ilum, Bužim, 2007.

5. Fethullah Gulen, Nedoumice našeg vremena, El-Kalem, Sarajevo, 2007.

6. El-Gazali, Suština pisanih djela, Semerkand, Sarajevo, 2010.

Ažurirano: 29.11.2011.